CW
TELEGRAFIJA NEKAD, JUČER I DANAS

Ivica Nitraj 9A7IUY

NEKADA
Iz opće tehničke kulture je poznato da ljudi komuniciraju na daljinu pomoću električne struje još od davnih vremena. Prvi signal koji su vrijedni ljudi prenijeli kabelom koji su pružili preko Atlantskog oceana između Europe i Amerike je bio u obliku "ima struje-nema struje". Telegrafija je komunikacija zasnovana na protoku električne struje kroz strujni krug čiji su vodovi vrlo dugi. Koristi se niz kraćih i duljih intervala protjecanja električne struje. To su Morseovi znakovi. U telegrafu je ta električna struja otiskivala na papirnoj vrpci točkice i crtice. Od vremena Nikole Tesle prijenos električne energije, pa time i informacija, prenosi se bez dugih žica - BEŽIČNO. Veza telegrafijom je bila osnova u mnogim službama: vojsci, prometu, pošti.

JUČER
Dugo se zadržala kao službeni oblik komunikacije u pomorskom i željezničkom prometu, dok je danas nema: telegrafiju je zamijenila telefonija i digitalna komunikacija. A telegrafijom su se nastavili baviti jedino radio amateri širom svijeta. Razlog popularnosti je i u sofisticiranom obliku komunikacije (Q-kod) koji premošćava jezične i sve druge barijere. Tako bez ikakvih poteškoća radioamater iz Japana komunicira s radioamaterom iz Bešinaca, koristeći radioamaterske kratice.

DANAS
Danas je teško pronaći ljude koji bi učili telegrafiju. I oni koji ju poznaju, ako ne vježbaju, nakon nekog vremena gube na brzini i zaboravljaju ju. Radioamateri od prvih pojava računala pokušavaju načiniti stroj koji će primati i slati Morzeove znakove - potpuno samostalno. Tako danas postoji možda i pedeset različitih računalnih programa koji to mogu. Većina za svoj rad koristi zvučnu karticu i njen linijski ili mikrofonski ulaz, a za klikanje transmitera koristi se paralelni, serijski ili USB port.

Evo konkretno o čemu govorim: crvena polja na ovom planu označavaju frekvencije u 80-metarskom opsegu (3,500-3,725MHz) koje su dogovorene za rad telegrafijom, a narančasta polja (3,580-3,620 MHz) unutar crvenog označavaju frekvencije dogovorene za rad digitalnim oblikom komunikacije. U tom polju još je jedno vrlo usko područje označeno svijetlom narančastom (bež) bojom. Označava frekvencije na kojima bi se mogla odvijati komunikacija packet radiom (PR).

PROGRAMI ZA CW

CWGet uistinu pruža doživljaj kad iz zvuka kratkovalnih radioamaterskih postaja uspjeva izdvojiti prepoznatljive informacije - poruke odaslane Morzeovim znakovima. Posjeduje automatiku za pronalaženje najjačeg signala, potiskivač šuma, prikaz spektra u širini nekoliko kHz, spremanje primljenog audio zapisa.
Od radioamatera sam doznao za program CW Skimmer. Ubrzo sam ga pronašao na Internetu i kopirao u svoje računalo. Čim sam ga pokrenuo i priključio na SW RX potražio sam na 80m područje gdje se odvijaju komunikacije na CW. Iznenadio me ponajprije takozvani "waterfall", dio zaslona na kojemu se grafički u realnom vremenu prikazuje dio frekvencija širok nekoliko kHz. Kada bi ljudsko uho slušalo ove zvukove, nisam siguran da bi se moglo orijentirati u općoj zbrci pojedinačnih signala. Niti najiskusniji se tu više ne može snaći. Računalo i CW Skimmer su se ovdje iznenađujuće dobro snašli: na "waterfal-u" su odvojeno prikazivali svaki signal, i ne samo to, već se uz svaki od signala automatski pojavio pozivni znak. Još: pri prijelazu mišem preko znaka ispiše se sav primljeni tekst od toga znaka, a pri promjeni frekvencije pomiče se i zastavica, dakle - prati signal, bez obzira na šumu okolnih frekvencija. Kao i prethodni, i ovaj program ima mogućnost odašiljanja teksta klikanjem TX-a upravljanog računalom.

PROGRAMI ZA DIGITALNU KOMUNIKACIJU U PSK, OLIVIA, SSTV, RTTY, FAX I DRUGIM MODOVIMA

DigitalMaster 
iz programskog paketa 
HamRadioDeluxe DigiPan 
najmanji ali izvrstan za 
mod Psk-31
Digital Master najdulje koristim. Sposoban je raditi u 37 različitih modova, solidan je u svemu, a uz primljeni tekst sposoban je ispisati iz koje je države pozivni znak, kolika je međusobna udaljenost, je li DX, prepozna je li ranije rađena veza i izračuna u kojem je smjeru potrebno okrenuti antenu (naravno ako je okretna). Opremljen je s nekoliko pomoćnih programa kao: WorldMap koji crta položaj znakova na karti svijeta sa ucrtanom crtom od jednog do drugog znaka, Logbook koristan program za evidentiranje veza (nema export u EDI, samo u MDB) i SuperBrowser koji crta waterfall poput CWSkimmer-a, s lijeve strane, a udesno se ispisuju podatci s tekstom koji je primljen.
DigiPan je atraktivan i malen programčić, ali u modu Psk radi sve. Prepoznaje poruke i sposoban je iste odaslati. Također ima mogućnost prethodnog definiranja sadržaja poruka koje se mogu prethodno definirati i aktiviraju se pritiskom na dugme kojemu se može natpis izmijeniti da bi bio usklađen sa sadržajem koji će poslati.
FlDigi v 3.1.2.5
FlDigi je kvalitetan program za prijem i odašiljanje digitalnih informacija. Moguće ga je prilagoditi za rad u zavidnom broju različitih modova. Zaslon je također podijeljen u više dijelova: dio za prikaz primljenog teksta, dio za pisanje teksta koji će se slati i nezaobilazan "waterfall". Isto kao i neki od prethodnih, ovaj program ima automatiku za dodavanje u bazu informacija o održanim vezama. MultiPSK je još za "jedan kat" savšeniji program za digitalnu komunikaciju u valjda svim mogućim modovima. Prvi zaslon nakon pokretanja je naoko neugledan i preopširan izbornik. U svladavanju i ugađanju potrebitih opcija dobro će doći manual kojeg treba posebno "skinuti".
Ono što uveliko "odskače" je mogućnost uključivanja automatike uz pomoć sata i mogućnost razmjene i duljih tekstova = chat.
KAKO ZVUČE

Evo zvučnih primjera najčešćih modova digitalne razmjene informacija među radioamaterima na kratkom valu. Meni su uzorci zvuka bili korisna informacija da bih prepoznao iste na prijemniku, ali se također mogu uporabiti za testiranje programa i računala.
CW     PSK 31     Olivia 

ZAKLJUČIMO
Računala i neumorni ljudi svakodnevno usavršavaju i poboljšavaju radioamaterske komunikacije. Stvarno je smiješno 2010. godine "tjerati" računalo neka "tipka" Morzeove znakove. A ipak to se radi, dapače pomaže mnogim, a i meni, koji ne "barataju" keyerom da mogu održavati veze radiom s mnogim amaterima širom svijeta. U mnogome nam pomaže i Internet, a radioamaterske emisije postaju sve bliže chatu, komunikaciji pomoću sms-poruka,... i - to nije sve. U ovakvim situacijama stari ljudi kažu "Što j' ostalo, ne b' u kola stalo." Najvažnije je IDE SE DALJE, i dalje se razvija uporaba računala u amaterskim radijskim komunikacijama što otvara vrata širem krugu ljudi da se upoznaju i održe radioamaterske veze.
END OF PAGE